Pregled GNU Projekta

GNU Projekat je razvio potpun, slobodan operativni sistem pod imenom "GNU" (GNU's Not Unix) koji je kompatibilan s Unix-om. Inicijalni dokument GNU Projekta Richarda Stallmana se zove GNU Manifesto (31k teksta) i preveden je na nekoliko jezika sem engleskog. Također imamo i Inicijalnu obavijest GNU Projekta koja je napisana 1983.

Riječ "slobodan" spomenuta ranije odnosi se na slobodu, ne na cijenu. Vi možete, ali i ne morate, platiti da bi dobili GNU software. U oba slučaja, kada dobijete software imate 3 specifična načina (prava, slobode) na koji ga možete koristiti. Prvo, pravo da kopirate program i dijelite ga prijateljima i suradnicima; drugo, pravo da mijenjate program kako želite tako što imate pun pristup source kodu; treće, pravo da distribuirate poboljšanu verziju i time doprinesete zajednici. (Ako redistribuirate GNU software, smijete naplatiti svoj trud za prijenos kopije ili možete kopije dati bez naplate.)

GNU Projekat je začet 1983. godine pri čemu je zamišljen kao način za vraćanje duha saradnje koji je vladao u kompjuterskoj zajednici prijašnjih godina--da još jednom učini saradnju mogućom na način da ukloni zapreke saradnji koje su nametnuli vlasnici posjedovanog software-a.

1971., kada je započeo karijeru na MIT-u, Richard Stallman je radio u grupi koja je isključivo koristila slobodan software. Čak su i kompjuterske kompanije distribuirale slobodan software. Programeri su bili slobodni da međusobno sarađuju, što su često i radili.

Do 1980., skoro sav software je postao posjedovan (18k teksta), što znači da je imao vlasnike koji su branili i priječili saradnju među korisnicima. Ovo je učinilo GNU Projekat neophodnim.

Svaki korisnik kompjutera treba operativni sistem; ako ne postoji slobodan OS, tada ne možete početi koristiti kompjuter bez posjedovanog software-a. Stoga je prva tačka na dnevnom redu slobodnog software upravo slobodan operativni sistem.

Operativni sistem nije samo kernel; on također uključuje kompajlere, editore, text formatere, mail software, te mnoge druge stvari. Stoga, programiranje čitavog operativnog sistema je ogroman posao. Posao koji je trajao godinama.

Odlučili smo da učinimo operativni sistem kompatibilnim s Unixom jer je sveobuhvatan dizajn već bio dokazan i portabilan, te zbog toga što kompatibilnost čini lakšim da se Unix korisnici prebace s Unixa na GNU.

Osnovni cilj slobodnog Unixoidnog operativnog sistema je ostvaren. Do 1990-tih smo bili pronašli ili napisali sve osnovne komponente, osim jedne--kernela. Tada je Linus Torvalds napravio Linux, slobodan kernel. Kombinovanjem Linuxa s gotovo završenim GNU sistemom dobili smo kompletan operativni sistem: GNU sistem baziran na Linuxu. Po procjenama stotine hiljada ljudi danas koristi GNU sisteme bazirane na Linuxu, uključujući Slackware, Debian, RedHat i druge.

Medjutim, GNU Projekat nije ograničen samo na operativne sisteme. Težimo za tim da pružimo spektar software-a, šta god korisnici žele da imaju. Ovo uključuje aplikacioni software. Već imamo spreadsheet (proračunsku tablicu). Nadamo se da ćemo slijedećih godina proširiti GNU Emacs u WYSIWYG desktop publishing sistem.

Također želimo da obezbjedimo software za korisnike koji nisu kompjuterski eksperti, tako da sada radimo na drag-and-drop icon desktop da bi olakšali početnicima korištenje GNU sistema.

Također želimo da obezbjedimo igre i druge rekreacije. Neke slobodne igre su već dostupne.

Koliko daleko može ići slobodan software? Nema granica, osim kada zakoni kao što je sistem patenata zabranjuju upotrebu slobodnog software-a u potpunosti. Krajnji cilj je da obezbjedimo slobodan software koji će raditi sve poslove koje od njega zahtijevaju korisnici--te tako učiniti da se posjedovani software prestane koristiti.

Vratite se na GNU home page.

Sva pitanja za FSF & GNU šaljite na gnu@gnu.org. Drugi način za kontaktiraje FSF-a.

Komentare na ove web stranice šaljite na webmasters@www.gnu.org, sva druga pitanja na gnu@gnu.org.

Kopiranje i distribucija čitavog članka je dozvoljena u svakom pogledu, sve dok je prisutna ova poruka.

Updated: Alen Šarkinović, 9.11.2002

Updated: Vedran Ljubović , 1.1.2001

Updated: Alzan Soldić , 13.11.2000