![[slika Beba GNU]](http://www.gnu.org/graphics/baby-gnu-sm.jpg)
[Albanski | Bosanski | Katalonski |
Kineski(Obicni) |
Kineski(Tradicionalni) | Hrvatski | Česki | Danski |
Njemački | Engleski
| Francuski | Grčki | Bugarski | Indonezijski |
Talijanski | Japanski
| Korejski | Norveški |
Poljski | Portugalski |
Rumunski | Ruski
| Serbo-Croation | Slovenački
| Srpski | Španski | Švedski
| Čai | Turski | Vijetnamski]
Mnogi korisnici kompjutera svakodnevno koriste modificiranu verziju GNU sistema (18k teksta), a da to i ne znaju. Kao posljedica zanimljivog razvoja događaja, verzija GNU-a poznatija kao "Linux" se danas mnogo koristi, te mnogi korisnici nisu svjesni u kojoj je mjeri Linux povezan s GNU Projektom.
Zaista postoji Linux; to je kernel i ovi ljudi ga koriste. Ali kernel sam po sebi se ne može koristiti; kernel je koristan samo kao dio cjelokupnog operativnog sistema. Linux se obično koristi u kombinaciji sa GNU operativnim sistemom: sistem u osnovi je GNU sa Linux-om koji ima funkciju kernela.
Mnogi korisnici nisu potpuno svjesni razlike između kernela, a to je Linux, i čitavog sistema, koji također nazivaju "Linux". Dvosmisleno korištenje imena ne doprinosi razumijevanju.
Programeri općenito znaju da je Linux kernel. Ali pošto su čuli kako se čitav sistem naziva "Linux", oni obično si predoče historiju koja odgovara tom imenu. Na primjer, mnogi vjeruju da kada je Linus Torvalds završio pisanje kernela, njegovi prijatelji su počeli tražiti drugi besplatan software, te bez nekog posebnog razloga je skoro sve potrebno da se napravi Unixoidni sistem već bilo dostupno.
Ono što su pronašli nije bila slučajnost--bio je to GNU sistem. Postojeći slobodan software je upotpunio kompletan sistem zato što je GNU Projekat radio na njemu još od 1984. The GNU Manifesto (31k teksta) postavlja za cilj razvoj besplatnog Unixoidnog sistema, zvanog GNU. Inicijalna obavijest GNU projekta prikazuje neke od originalnih planova za GNU sistem. U doba kada je Linux pisan, sistem je bio gotovo završen.
Većina projekata slobodnog software-a ima za cilj razvoj određenog programa za rješavanje određenog zadatka. Na primjer, Linus Torvalds je odlučio da napiše Unixoidni kernel (Linux); Donald Knuth je odlučio da napiše text formater (TeX); Bob Scheifler je odlučio da razvije sistem prozora (X Windows). Sasvim je prirodno mjeriti doprinos ovakve vrste projekta putem specifičnih programa koji su nastali kao rezultat projekta.
Ako bi željeli na ovaj način izmjeriti doprinos GNU Projekta, šta bismo trebali razmatrati? Jedan distributer CD-ROM-ova je otkrio da u njihovoj "Linux distribuciji", GNU software zauzima najviše mjesta, oko 28% čitavog izvornog koda, a ovo je uključivalo i neke osnovne komponente bez kojih ne bi moglo biti sistema. Sam Linux je bio oko 3%. Dakle, ako biste birali ime za sistem na osnovu toga ko je napisao programe u sistemu, najprikladniji izbor bio bi "GNU".
Ali mi ne smatramo da je to pravi način da razmatranje problema. GNU Projekat nije bio, niti je sada projekat za razvoj posebnih software paketa. To nije projekt za razvoj C kompajlera (compiler), iako smo i to uradili. Ovo nije projekat za razvoj text editora, iako smo razvili jedan takav. Cilj GNU Projekta je razvoj cjelokupnog besplatnog Unixoidnog sistema.
Mnogi ljudi su dali značajan doprinos sistemu slobodnog software-a, te svi oni zaslužuju pohvale. Ali razlog zbog kojega je to sistem--a ne samo kolekcija korisnih programa--leži u tome što je GNU Projekat odlučio da ga učini sistemom. Napravili smo listu programa potrebnih za izradu potpuno besplatnog sistema, te smo ih pronalazili, pisali sami ili pronašli ljude da napišu sve na listi. Napisali smo osnovne ali nezanimljive glavne dijelove, kao asembler i linker, jer ne možete imati sistem bez njih. Cjelokupan sistem treba više od programerskih alata; Bourne Again SHell, Post Script prevodilac Ghostscript, kao i GNU C biblioteke su jednako važni.
Do ranih devedesetih sastavili smo čitav sistem osim kernela (također smo radili i na kernelu GNU Hurd, koji radi povrh Mach kernela). Razvoj kernela je išao teže nego što smo pretpostavljali, te još radimo na tome da ga završimo.
Na sreću, vi ne morate čekati na to, jer Linux već radi. Kada je Linus Torvalds napisao Linux, popunio je zadnju glavnu rupu. Ljudi su zatim mogli da spoje Linux sa GNU sistemom da bi napravili cjelokupan besplatan sistem: GNU sistem baziran na Linux-u (ili kraće GNU/Linux sistem).
Ovo sastavljanje zvuči jednostavno, ali to nije bio trivijalan posao. GNU C biblioteka (koja se kraće naziva glibc) je trebala suštinske izmjene. Integriranje kompletnog sistema u distribuciju koja treba da funkcionira "iz kutije" (dakle, odmah po instalaciji) je bio veliki zadatak. Zahtijevalo je rješavanje problema kako instalirati i podignuti sistem - problem koji još nismo bili dotakli, jer nismo bili stigli do te tačke. Ljudi koji su razvili razne distribucije sistema su mnogo doprinijeli.
Pored GNU-a, još jedan projekat je neovisno proizveo besplatan Unixoidni operativni sistem. Ovaj sistem je poznat kao BSD, i razvijen je na UC Berkeley. BSD programeri su bili inspirisani da naprave slobodan sistem, kao što je GNU Projekat, i povremeno su bili ohrabrivani od strane GNU aktivista, ali njihov projekat ima malo zajedničkih tačaka sa GNU konceptom. Danas BSD sistemi djelomično koriste GNU software, isto kao što GNU sistem i njegove varijante koriste dio BSD software-a; ali uzimajući u cjelini, oni su dva odvojena sistema koji su odvojeno evoluirali. Bilo koji slobodan operativni sistem koji postoji danas je gotovo sigurno ili varijanta GNU sistema ili neka vrsta BSD sistema.
GNU Projekat podržava GNU/Linux sisteme kao i sam GNU sistem--čak i pomoću donacija. Sponzorirali smo preprogramiranje proširenja za GNU C biblioteke vezanih za Linux, tako da su sada dobro intergrirane, te ih najnoviji GNU/Linux sistemi koriste bez ikakvih promjena. Također smo sponzorirali razvoj Debian GNU/Linux-a.
Danas koristimo Linux bazirane GNU sisteme za većinu rada, te se nadamo da ih i vi također koristite. Ali molimo vas da ne zbunjujete javnost koristeci ime "Linux" dvosmisleno. Linux je kernel, jedan od osnovnih dijelova sistema. Sistem u cjelini je više ili manje GNU sistem.
Postoji velik broj kompanija koje prodaju računare s potpuno besplatno preinstaliranim GNU/Linux sistemom.
Vratite se na GNU home page.
Sva pitanja za FSF & GNU šaljite na gnu@gnu.org. Drugi način da kontaktirate FSF.
Sve komentare i pitanja šaljite na webmasters@www.gnu.org, a sva druga na gnu@gnu.org.
Copyright (C) 1998, 1999, 2000 Free Software Foundation, Inc., 51 Franklin St - Suite 330, Boston, MA 02110, USA
Kopiranje i distribucija čitavog članka je dozvoljena u svakom pogledu, sve dok je prisutna ova poruka.
Updated: Vedran Ljubović, 1.1.2001.
Updated: Alzan Soldić, 20.12.2000.