Linux i GNU Projekat

napisao Richard Stallman

Mnogo kompjuterskih korisnika koristi izmjenjenu verziju GNU operativnog sistema (18k teksta) i to svakoga dana, bez njihovog znanja. Kroz poseban preokret događaja, verzija GNU operativnog sistema koja se danas rasprostranjeno koristi je više poznata kao ``Linux'' i mnogo korisnika nije svjesno u kojem razmjeru je to povezano sa GNU Projektom.

Linux i postoji u stvarnosti; to je jezgro i ljudi ga i koriste. Ali ne možete koristiti jezgro samo po sebi; jezgro je korisno samo kao dio cijelog operativnog sistema. Linux se obično koristi u kombinaciji sa GNU operativnim sistemom: sistem je u suštini GNU, sa Linuxom koji igra ulogu jezgra sistema.

Mnogo korisnika nije potpuno svjesno razlike između jezgra, koji se zove Linux i cijelog operativnog sistema, koji oni isto zovu ``Linux''. Takvo nejasno korištenje tog naziva ne pomaže boljem razumijevanju.

Programeri uopšteno znaju da je Linux jezgro operativnog sistema. Ali, kada oni čuju da se cijeli sistem isto naziva ``Linux'', onda mogu lako da si zamisle i istoriju povezanu sa tim nazivom. Na primjer, mnogi od njih vjeruju da kada je Linus Torvalds završio pisanje jezgra, da su njegovi prijatelji samo trebali da se osvrnu, pa da nađu i drugi slobodan softver koji je već postojao i tako bez nekog posebnog razloga su i našli skoro sve što je bilo potrebno da se napravi jedan operativni sistem sličan Unix-u.

To što su našli nije bila slučajnost - to je bio GNU sistem. Postojeći slobodan softver je upotpunio kompletan sistem zato što je GNU Projekat radio na njemu još od 1984. godine. GNU Manifest (31k teksta) je nastavio da radi na cilju izrade slobodnog Unix operativnog sistema, pod nazivom GNU. Prva obavještenja u vezi GNU Projekta isto pokazuju neke originalne planove GNU operativnog sistema. U vrijeme kada je Linux bio napisan, sistem je bio skoro završen.

Većina projekata za slobodni softver ima za cilj izradu nekog određenog programa za određeni zadatak. Na primjer, Linus Torvalds je odlučio da napiše jezgro slično Unix-u (Linux); Donald Knuth je odlučio da napiše program za formatiranje teksta (TeX); Bob Scheifler je odlučio da izradi sistem prozora (X Windows). Sasvim je normalno da se zasluge ovih projekata zasnivaju na korisnosti programa koji su nastali iz tih projekata.

Kada bi mi pokušali da mjerimo zasluge GNU Projekta na ovaj način, do kojeg bi zaključka došli? Jedan prodavač CD-ROM-ova je otkrio da u njegovoj ``Linux distribuciji'', GNU softver zauzima najveći dio za sebe, oko 28% od svih izvornih tekstova programa i da to uključuje neke od glavnih i značajnih dijelova bez kojih ne bi bilo cijelog sistema. Linux po sebi je zauzimao oko 3%. Tako ako hoćete da izaberete neki naziv na osnovu toga ko je napisao programe u tom operativnom sistemu, najbolje rješenje bi bilo ``GNU''.

Samo mi ne mislimo da je to najbolji način za rješenje problema. GNU Projekat nije bio i nije, projekat za izradu određenih softverskih paketa. To nije bio projekat za izradu C kompajlera, iako smo ga napravili. To nije projekat za izradu tekst editora, iako smo jedan napravili. Cilj od GNU Projekta je bio izrada jednog cijelog slobodnog operativnog sistema sličnog Unix-u.

Mnogi su ljudi pružili značajnu podršku slobodnom softveru u tom sistemu i svi oni zaslužuju priznanje. Ali, razlog zašto je to jedan operativni sistem, a ne samo kolekcija korisnih programa, je zato što je GNU Projekat odlučio da ga napravi. Mi smo napravili listu svih programa koji su potrebni za izradu kompletnog slobodnog operativnog sistema. Onda smo sistematički pronašli, napisali, ili pronašli ljude koji su napisali sve potrebno sa te liste. Mi smo napisali značajne, ali ne tako uzbuđujuće glavne dijelove sistema, kao npr. asembler i linker, zato što bez njih ne možete da imate operativni sistem. Kompletan operativni sistem treba mnogo više nego samo alatke za programiranje; Bourne Again SHell, onda PostScript interpreter Ghostscript, kao i GNU C programerska biblioteka su isto tako značajni.

Početkom 90-ih godina smo sastavili cijeli operativni sistem osim jezgra (tada smo još radili na jezgru, GNU Hurd, koje radi na vrhu Mach jezgra). Izrada ovog jezgra je bila teža nego što smo očekivali, a mi još radimo da ga završimo.

Srećom, ne morate da čekate da to završimo, zato što Linux već radi kako treba. Kada je Linus Torvalds napisao Linux, sa tim je popunio i zadnju rupu. Ljudi su onda mogli da Linux sastave sa GNU operativnim sistemom da bi napravili kompletan slobodan operativni sistem: Linux-bazirani GNU operativni sistem (ili GNU/Linux sistem, ukratko).

Njihovo sastavljanje zvuči jednostavno, samo to nije bilo beznačajno. GNU C programerska biblioteka (zvana glibc ukratko) je zahtijevala značajnije promjene. Uvrštavanje cijelog sistema u distribuciju koja bi trebala da radi ``iz prve'' je bio veliki zadatak također. Trebalo je riješiti pitanje kako se sistem instalira i pokreće (boot-a) -- problem koji nismo ni bili svjesni, zato što nismo stigli do te tačke. Ljudi koji su napravili razne distribucije sistema su zato značajno zaslužni.

Pored GNU, jedan drugi projekat je nezavisno proizveo Unix-sličan operativni sistem. Ovaj sistem je poznat kao BSD i izrađen je na UC Berkeley. BSD programeri su bili inspirisani sa GNU projektom da naprave njihov rad u vidu slobodnog softvera i bili su s vremena na vrijeme ohrabreni od GNU aktivista, iako se njihov rad ne uklapa u potpunosti sa GNU. Danas BSD sistemi koriste nešto od GNU softvera, baš kao što i GNU sistem koristi neke varijante od BSD softvera; ali gledajući na to kao cjelinu, to su dva različita sistema koji su odvojeno nastali. Slobodan operativni sistem koji danas može da se nađe je skoro sigurno ili neka varijanta GNU sistema ili neka vrsta BSD sistema.

GNU Projekat podržava GNU/Linux sisteme isto tako kao i samostalan GNU sistem -- čak i sa donacijama. Mi smo novčano doprinjeli specijalnim Linux proširenjima za GNU C biblioteku, tako da su sada dobro uvrštena, i novi GNU/Linux sistemi koriste nove verzije te biblioteke bez ikakvih promjena. Mi smo isto tako novčano doprinjeli i izradi Debian GNU/Linux-a.

Mi danas koristimo Linux-bazirane GNU sisteme za većinu našeg rada i nadamo se da ih i Vi koristite. Ali, molimo Vas ne zabluđujte javnost koristeći naziv ``Linux'' na nejasan način. Linux je jezgro, jedan od glavnih dijelova sistema. Cijeli operativni sistem je više ili manje GNU sistem.

Postoji mnogo firmi koje prodaju kompjutere sa preinstaliranim i u potpunosti slobodnim GNU/Linux sistemom.

Molimo Vas da zahtjeve i pitanja u vezi FSF & GNU šaljete na engleskom jeziku na gnu@gnu.org. Postoje i drugi načini kako da kontaktirate FSF.

Molimo Vas pošaljite komentare u vezi ovih stranica na webmasters@www.gnu.org, druga pitanja na engleskom jeziku pošaljite na gnu@gnu.org.

Copyright 1997, 1998 Richard Stallman

Verbatim copying and distribution of this entire article is permitted in any medium, provided this notice is preserved.

Zadnja izmjena: 30 May 2000 tower